(Križevci, 6. veljače 1919. – Zagreb, 1. srpnja 2007.)
Piše: Marija Barbieri
Svojim lirico-spinto sopranom, tehnički pouzdano vođenim, s lijepim pianima, uzornim fraziranjem, naglašenom muzikalnošću a ponajviše istančanim stilskim senzibilitetom i velikom kulturom muziciranja Janja Hanžek s jednakim je uspjehom interpretirala operne likove kao i širok repertoar popijevaka. Posebno se isticala kao tumač Mozartove glazbe ...pročitajte cijeli tekst...
Zlata Butković debitirala je u Zagrebu, djelovala u Splitu i Rijeci, a karijeru tek nešto dužu od deset godina završila u Zagrebu. Iznimno muzikalna, odlično muzički školovana s naglašenim smislom za glazbenu i scensku interpretaciju Zlata Butković kreirala je niz glavnih uloga lirskog i lirico-spinto soprana i ostavila trajan pečat u hrvatskoj opernoj umjetnosti ...pročitajte cijeli tekst...
Svojim vrlo lijepim toplim i ujednačenim glasom, lakoćom pjevanja, izvanrednom muzikalnošću s osobitim smislom za oblikovanje fraze te uvjerljivom interpretacijom Rudolf Francl je u Zagrebu osvajao svojim kreacijama. U svojoj dugoj karijeri Rudolf Francl tumačio je stotinjak uloga, pjevao ih na pet jezika i ostvario više od 1600 opernih nastupa ...pročitajte cijeli tekst...
(Vinica u općini Črnomelj, 21. studenoga. 1920. – Zagreb, 3. studenoga. 2006.)
Piše: Marija Barbieri
Josip Šutej bio je skroman čovjek što u umjetničkim krugovima nije uvijek vrlina. Nije se nametao nego je čekao da ga pozovu. A pozivali su ga, jer je imao glasovne i pjevačke kvalitete, pouzdanu muzikalnost i siguran scenski nastup, koje krase pjevače na kojima operne kuće temelje repertoar i s kojima osiguravaju uspješno djelovanje ...pročitajte cijeli tekst...
(Zagreb, 19. listopada 1909. – 26. studenoga 2005.)
Piše: Marija Barbieri
U povodu debija Marije Frankl u ulozi Amelije u Krabuljnom plesu kritičar je zapisao: „U njezinom je ostvarenju bilo topline života i obilje proćućene lirike. Liepi lirski sopran vrlo ugodnog zvuka gibljiv je i izražajan te sposoban da oblikuje fino i uvjerljivo emociju momenta.“ Zbog bolesti morala je 1951. prekinuti pjevačku karijeru i posvetila se pedagoškom radu ...pročitajte cijeli tekst...
(Zagreb, 4. srpnja 1923. – Klosterneuburg pokraj Beča, 6. lipnja 2014.)
Piše: Marija Barbieri
Početak karijere velike bečke operetne dive Sonje Šagovac Sonje Šagovac nije bio vezan isključivo uz operetu niti uz Zagreb. Bila je i članica Opera u Osijeku i Splitu. Sonja Šagovac udana Mottl preudana Preger i preudana Dönch, nedvojbeno jedna od najvažnijih hrvatskih umjetnica glazbene scene koja je ugled stekla i potvrdila se i izvan granica svoje domovine ...pročitajte cijeli tekst...
(Trst, 3. veljače 1912. – Rijeka(?), 20. srpnja 1999.)
Piše: Marija Barbieri
Nakon debija Karmen Vilović u ulozi Gilde u Rigolettu kritičar je zapisao da je sopranistica „profinjeno i tehnički sigurno postavljala visoke tonove, da ih zatim u liepom stupnjevanju proširi i zaobli davši tako svu pažnju oblikovanju tona i fraze. Sva je tvorba bila usredotočena na glasbenu kakvoću i vriednost. Pokazala je osebine izrazite koloraturne pjevačice“ ...pročitajte cijeli tekst...
(Dančulovići, pokraj Ozlja, 19. siječnja 1920. – Beč, 9. kolovoza 2010.)
Piše: Marija Barbieri
Dragica Martinis bila je jedna od najvećih zvijezda operne reprodukcije pedesetih godina prošloga stoljeća. Njezina je slava prelazila europske granice, jednako poznata bila je u Sjevernoj i u Južnoj Americi. Bila je divna, iznimna umjetnica koja je osvajala ne samo pjevačkim i scenskim kvalitetama nego i posebnom neponovljivom ljudskom toplinom ...pročitajte cijeli tekst...
(Travnik, 24. listopada 1921. – Beč, 22. studenoga 2011.)
Piše: Marija Barbieri
Sena Jurinac svoj je lijep zvonki glas, vrhunsku muzikalnost i suverenu pjevačku tehniku potpuno stavila u službu umjetnosti. Bogata osobnost, strast kojom je prilazila svakoj ulozi, toplina, jednostavnost i prirodnost, profinjen senzibilitet, lijep scenski izgled i glumački instinkt te zračenje koje krasi odabrane, učinili su njezina ostvarenja posebice uvjerljivima i neponovljivima ...pročitajte cijeli tekst...
(Split, 22. prosinca 1912. – Novi Marof, 12. studenoga 1983.)
Piše: Marija Barbieri
Kao pjevač naglašene muzikalnosti i istančanog osjećaja za interpretaciju i scensko oblikovanje lika Ante Jelaska svojim je ugodnim tenorom uvjerljivo tumačio lirske operne i operetne junake premda je povremeno zalazio i u dramski repertoar. Ostvario je pjevačko-scenski dojmljivo četrdesetak opernih i dvadesetak operetnih vrlo različitih likova ...pročitajte cijeli tekst...
(Karlovac, 9. prosinca 1917. – Zagreb, 16. studenoga 2016.)
Piše: Marija Barbieri
Tomislav Neralić je jedna od najvećih ličnosti hrvatske glazbe, umjetnik jedinstvena moćnoga glasa i snažne scenske osobnosti, savršene muzikalnosti i upravo nezamislivog pamćenja i zadivljujućeg opernog i koncertnog repertoara, jedan od onih koji pišu povijest. Impresivnu karijeru dugu 61,5 godinu završio je 2000. godine sa 156 na sceni otpjevanih opernih uloga ...pročitajte cijeli tekst...
(Osijek, 8. travnja 1905. – Zagreb, 26. siječnja 1955.)
Piše: Marija Barbieri
Na prvoj hrvatskoj izvedbi opere Orfej i Euridika Božica Čajkovac-Sarvan je „sa mnogo muzikalnosti donijela partiju Orfeja. U njenom pjevanju vidi se lijepi napredak i solidan studij. Pojedine arije interpretirala je vrlo lijepo. Glumački donijela je ulogu takodjer vrlo dobro. Snašla se vrlo dobro kao nosilac cijele radnje i izvršila je težak umjetnički zadatak sa punim uspjehom.“ ...pročitajte cijeli tekst...
(Karlovac, 27. kolovoza 1912. – Zagreb, 2. travnja 1996.)
Piše: Marija Barbieri
U gotovo četiri desetljeća kontinuirane nazočnosti na sceni Drago Bernardićč uvijek je jednako kvalitetno ostvarivao vrlo širok dijapazon basovskih uloga i stilski ih uvijek adekvatno oblikovao. Ozbiljan pristup radu, posvemašnji osjećaj odgovornosti i smisao za humor, te staloženost i smirena vedrina, bile su glavna svojstva tog rijetko pouzdanog i sigurnog pjevača ...pročitajte cijeli tekst...
(Kreka, pokraj Tuzle, 23. ožujka 1910. – Beograd, 9. lipnja 1956.)
Piše: Marija Barbieri
Marija Podvinec imala je sve vrline velike umjetnice: ujednačen i zaobljen zvonak, topao, glas dramskoga soprana izražajnih dubina i sigurnih visina, uzornu vokalizaciju, veliku muzikalnost i predanost radu. Posve se unosila u dramsko zbivanje i u lik koji je interpretirala. Jednom riječju pružala je cjelovit doživljaj. Tko ju je jednom čuo i vidio nije je zaboravio ...pročitajte cijeli tekst...
(Sinj, 16. svibnja 1904. – Rijeka, 28. veljače 1998.)
Piše: Marija Barbieri
Pjevanje Štefanije Lenković čuo je Boris Papandopulo i svojim istančanim uhom shvatio da bi se na nju mogao osloniti kao na nositeljicu sopranskog repertoara u novoutemeljenoj riječkoj Operi. Napokon je osvanuo 2. studenoga 1946. i predstava Nikole Šubića Zrinskog – prvi put u Rijeci hrvatska opera na hrvatskom jeziku! Papandopulova su se očekivanja ispunila ...pročitajte cijeli tekst...
(Constanţa, 21. studenoga 1913. – Zagreb, 17. rujna 1973.)
Piše: Marija Barbieri
Marijana Radev bila je i ostala simbolom svega za čime žudimo u kazalištu ili u koncertnoj dvorani – neponovljiva svečanog umjetničkog čina, vertikale na kojoj se gradi ne samo glazbeno-scenska reproduktivna umjetnost nego i cijela kulturna osobitost jedne zemlje. Jedna je od najvećih i najkompletnijih glazbeno-scenskih ličnosti i najeminentnijih umjetnica hrvatske glazbe ...pročitajte cijeli tekst...
(Split, 23. studenoga 1915. – Zagreb, 16. ožujka 1994.)
Piše: Marija Barbieri
Bianka Dežman ostvarila je sedamdesetak uloga koloraturnog i lirskog soprana. Bila je iznimno šarmantna i muzikalna glazbeno-scenska umjetnica nevelika ali zvonka, pokretna, svijetlo obojena soprana, sigurnih visina i razrađene koloraturne tehnike, s istančanim osjećajem za stil, naglašenim smislom za interpretaciju i profinjenom kreativnošću ...pročitajte cijeli tekst...
(Sisak, 21. lipnja 1911. – Zagreb, 27. studenoga 1986.)
Piše: Marija Barbieri
Vera Grozaj bila je skromna i samozatajna umjetnica koja je najprikladniji izraz za svoje likove nalazila isključivo u samoj glazbi a time je postizala najsigurniju vezu s gledateljstvom koje ju je osobito cijenilo i voljelo, kao što ju je cijenila kritika, kako domaća, tako i inozemna koja ju je upoznala na gostovanjima ansambla zagrebačke Opere u inozemstvu ...pročitajte cijeli tekst...
(Ljubljana 10. svibnja 1907. – Zagreb 18. siječnja 1987.)
Piše: Marija Barbieri
Impozantna glasa, vrlo muzikalan i impresivna izraza, dobre dikcije, žive i uvjerljive glume, lijepa muževnog stasa, isprva tenor Ivan Francl izvrsno se snašao i u baritonskom repertoaru. S velikim je uspjehom tumačio izrazito dramske likove, ali i uloge s primjesom komike. Od 147 uloga koliko je ostvario u tenorskom i baritonskom repertoaru 46 je bilo velikih i glavnih ...pročitajte cijeli tekst...
(Prag, 7. srpnja 1913. – München, 26. veljače 1986.)
Piše: Marija Barbieri
Unatoč velikom broju uloga (njih četrdesetak) u operama Verdija, Wagnera, Mozarta i Straussa – likovi u Wagnerovim i Straussovim muzičkim dramama najuspjelija su ostvarenja Georgine von Milinković. Nastupala je na Salzburškim i Bayreuthskim svečanim igrama, gdje su je smatrali jednim od „stupova Igara“. Bila je dugogodišnja članica Bavarske državne opere i Bečke državne opere ...pročitajte cijeli tekst...
Prekrasna baršunasta glasa, izvanredne scenske pojave i neobične sugestivnosti, Ante Marušić ostvario je nezaboravne kreacije, poglavito herojskih likova. U povodu obilježavanja stogodišnjice zgrade HNK-a Split 1993. dodijeljeno mu je priznanje za trajan umjetnički doprinos HNK-u Split, a od 2003. nagrada za najbolje dostignuće u operi nosi njegovo ime ...pročitajte cijeli tekst...
(Trnjani, Slavonski Brod, 31. prosinca 1908. – Bloomington, Indiana, SAD, 20. siječnja 1993.)
Piše: Marija Barbieri
Vrlo osoban, izražajan, vrlo izrađen, možda malo nazalan glas Marka Rothmüllera, njegovu sjajnu dikciju i snažan osjećaj za karakterizaciju lika može se slušati na nekoliko živih diskografskih izdanja. Svi svjetski operni priručnici uvrštavaju ga u najbolje baritone koji su nastupali na velikim pozornicama neposredno nakon Drugoga svjetskog rata ...pročitajte cijeli tekst...
(Trogir, 5. prosinca 1899. – Split, 14. siječnja 1971.)
Piše: Marija Barbieri
Svojim savjesnim i požrtvovnim radom, kada je prema potrebi pjevao i po nekoliko večeri uzastopce najteže uloge, Žižak je stekao nepodijeljene simpatije splitske kazališne publike i Splićana uopće. Ostat će zapamćen kao dramski tenor iznimne snage, sjajan i bogat, ujednačenih, lakih i zvučnih visina, s velikim mogućnostima dramatskih akcenata ...pročitajte cijeli tekst...
U povodu debija u naslovnoj ulozi Grofice Marice kritičar je za Nadu Auer zapisao da „u njoj kipti pozorišna krv, iz nje izbija talenat." Umjetnica podatna glasa, profinjene muzikalnosti, izrazite sceničnosti i bujnog temperamenta Nada Auer usvajala je interpretirani lik u svoj njegovoj složenosti i cjelovitosti te ostvarila kreacije koje ostaju u sjećanju ...pročitajte cijeli tekst...
U svojoj dugoj karijeri Mario Gjuranec ostvario je više od trideset uloga i imao više od pet stotina koncertnih nastupa. Njegov je glas na početku karijere bio mladodramskog karaktera čistih svijetlih i zvučnih visina a s vremenom se razvio u dramski. Urođene muzikalnosti i neosporivog glazbenog temperamenta bio je uvjerljiv tumač niza velikih tenorskih likova ...pročitajte cijeli tekst...
(Stara Loka, Škofja Loka, 5. ožujka 1900. – Ljubljana, 25. prosinca 1963.)
Piše: Marija Barbieri
Doprinos Josipa Gostiča hrvatskoj opernoj reprodukciji je neprocjenjiv, i ona je bez njega nezamisliva. Četvrt stoljeća njegova stalnog angažmana u zagrebačkoj Operi njezini su zvjezdani trenuci, a njegov je udio u tumačenju likova u operama hrvatskih skladatelja nemjerljiv i neponovljiv. Mogao je pjevati sve i uvijek je to činio na najbolji mogući način ...pročitajte cijeli tekst...
(Zagreb, 17. svibnja 1906. – New York, 30. svibnja 1989.)
Piše: Marija Barbieri
Zinka Milanov „zasigurno zaslužuje visoko mjesto u panteonu lirico-spinto soprana zbog svog blistavog tona, čistog legata i izvanrenog fraziranja. Prema iskrenosti, samopouzdanju ali najviše prema pažljivom gospodarenju svojim posebnim talentom bila je prava primadonna assoluta,čiji su najbolji nastupi izazivali ono posebno uzbuđenje, a to je dano samo najvećima.“ ...pročitajte cijeli tekst...
S četvrtim godištem publikacije završavamo popis pjevača koji su debitirali do 1945. godine, tj. do završetka Drugoga svjetskog rata, ili počeli opernu karijeru u Hrvatskoj do toga vremena. Nekolicina ih je debitirala izvan Hrvatske, počevši od Zinke Kunc Milanov, jedne od najvećih opernih umjetnica koje smo imali u svjetskim razmjerima ...pročitajte cijeli tekst...
Svojim lirico-spinto sopranom, tehnički pouzdano vođenim, s lijepim pianima, uzornim fraziranjem, naglašenom muzikalnošću a ponajviše istančanim stilskim senzibilitetom i velikom kulturom muziciranja Janja Hanžek s jednakim je uspjehom interpretirala operne likove kao i širok repertoar popijevaka. Posebno se isticala kao tumač Mozartove glazbe ...pročitajte cijeli tekst...
Zlata Butković debitirala je u Zagrebu, djelovala u Splitu i Rijeci, a karijeru tek nešto dužu od deset godina završila u Zagrebu. Iznimno muzikalna, odlično muzički školovana s naglašenim smislom za glazbenu i scensku interpretaciju Zlata Butković kreirala je niz glavnih uloga lirskog i lirico-spinto soprana i ostavila trajan pečat u hrvatskoj opernoj umjetnosti ...pročitajte cijeli tekst...
Svojim vrlo lijepim toplim i ujednačenim glasom, lakoćom pjevanja, izvanrednom muzikalnošću s osobitim smislom za oblikovanje fraze te uvjerljivom interpretacijom Rudolf Francl je u Zagrebu osvajao svojim kreacijama. U svojoj dugoj karijeri Rudolf Francl tumačio je stotinjak uloga, pjevao ih na pet jezika i ostvario više od 1600 opernih nastupa ...pročitajte cijeli tekst...
Josip Šutej bio je skroman čovjek što u umjetničkim krugovima nije uvijek vrlina. Nije se nametao nego je čekao da ga pozovu. A pozivali su ga, jer je imao glasovne i pjevačke kvalitete, pouzdanu muzikalnost i siguran scenski nastup, koje krase pjevače na kojima operne kuće temelje repertoar i s kojima osiguravaju uspješno djelovanje 
U povodu debija Marije Frankl u ulozi Amelije u Krabuljnom plesu kritičar je zapisao: „U njezinom je ostvarenju bilo topline života i obilje proćućene lirike. Liepi lirski sopran vrlo ugodnog zvuka gibljiv je i izražajan te sposoban da oblikuje fino i uvjerljivo emociju momenta.“ Zbog bolesti morala je 1951. prekinuti pjevačku karijeru i posvetila se pedagoškom radu ...pročitajte cijeli tekst...
Početak karijere velike bečke operetne dive Sonje Šagovac Sonje Šagovac nije bio vezan isključivo uz operetu niti uz Zagreb. Bila je i članica Opera u Osijeku i Splitu. Sonja Šagovac udana Mottl preudana Preger i preudana Dönch, nedvojbeno jedna od najvažnijih hrvatskih umjetnica glazbene scene koja je ugled stekla i potvrdila se i izvan granica svoje domovine ...pročitajte cijeli tekst...
Nakon debija Karmen Vilović u ulozi Gilde u Rigolettu kritičar je zapisao da je sopranistica „profinjeno i tehnički sigurno postavljala visoke tonove, da ih zatim u liepom stupnjevanju proširi i zaobli davši tako svu pažnju oblikovanju tona i fraze. Sva je tvorba bila usredotočena na glasbenu kakvoću i vriednost. Pokazala je osebine izrazite koloraturne pjevačice“ ...pročitajte cijeli tekst...
Dragica Martinis bila je jedna od najvećih zvijezda operne reprodukcije pedesetih godina prošloga stoljeća. Njezina je slava prelazila europske granice, jednako poznata bila je u Sjevernoj i u Južnoj Americi. Bila je divna, iznimna umjetnica koja je osvajala ne samo pjevačkim i scenskim kvalitetama nego i posebnom neponovljivom ljudskom toplinom ...pročitajte cijeli tekst...
Sena Jurinac svoj je lijep zvonki glas, vrhunsku muzikalnost i suverenu pjevačku tehniku potpuno stavila u službu umjetnosti. Bogata osobnost, strast kojom je prilazila svakoj ulozi, toplina, jednostavnost i prirodnost, profinjen senzibilitet, lijep scenski izgled i glumački instinkt te zračenje koje krasi odabrane, učinili su njezina ostvarenja posebice uvjerljivima i neponovljivima ...pročitajte cijeli tekst...
Kao pjevač naglašene muzikalnosti i istančanog osjećaja za interpretaciju i scensko oblikovanje lika Ante Jelaska svojim je ugodnim tenorom uvjerljivo tumačio lirske operne i operetne junake premda je povremeno zalazio i u dramski repertoar. Ostvario je pjevačko-scenski dojmljivo četrdesetak opernih i dvadesetak operetnih vrlo različitih likova 
Tomislav Neralić je jedna od najvećih ličnosti hrvatske glazbe, umjetnik jedinstvena moćnoga glasa i snažne scenske osobnosti, savršene muzikalnosti i upravo nezamislivog pamćenja i zadivljujućeg opernog i koncertnog repertoara, jedan od onih koji pišu povijest. Impresivnu karijeru dugu 61,5 godinu završio je 2000. godine sa 156 na sceni otpjevanih opernih uloga ...pročitajte cijeli tekst...
Na prvoj hrvatskoj izvedbi opere Orfej i Euridika Božica Čajkovac-Sarvan je „sa mnogo muzikalnosti donijela partiju Orfeja. U njenom pjevanju vidi se lijepi napredak i solidan studij. Pojedine arije interpretirala je vrlo lijepo. Glumački donijela je ulogu takodjer vrlo dobro. Snašla se vrlo dobro kao nosilac cijele radnje i izvršila je težak umjetnički zadatak sa punim uspjehom.“ ...pročitajte cijeli tekst...
U gotovo četiri desetljeća kontinuirane nazočnosti na sceni Drago Bernardićč uvijek je jednako kvalitetno ostvarivao vrlo širok dijapazon basovskih uloga i stilski ih uvijek adekvatno oblikovao. Ozbiljan pristup radu, posvemašnji osjećaj odgovornosti i smisao za humor, te staloženost i smirena vedrina, bile su glavna svojstva tog rijetko pouzdanog i sigurnog pjevača ...pročitajte cijeli tekst...
Marija Podvinec imala je sve vrline velike umjetnice: ujednačen i zaobljen zvonak, topao, glas dramskoga soprana izražajnih dubina i sigurnih visina, uzornu vokalizaciju, veliku muzikalnost i predanost radu. Posve se unosila u dramsko zbivanje i u lik koji je interpretirala. Jednom riječju pružala je cjelovit doživljaj. Tko ju je jednom čuo i vidio nije je zaboravio ...pročitajte cijeli tekst...
Pjevanje Štefanije Lenković čuo je Boris Papandopulo i svojim istančanim uhom shvatio da bi se na nju mogao osloniti kao na nositeljicu sopranskog repertoara u novoutemeljenoj riječkoj Operi. Napokon je osvanuo 2. studenoga 1946. i predstava Nikole Šubića Zrinskog – prvi put u Rijeci hrvatska opera na hrvatskom jeziku! Papandopulova su se očekivanja ispunila ...pročitajte cijeli tekst...
Marijana Radev bila je i ostala simbolom svega za čime žudimo u kazalištu ili u koncertnoj dvorani – neponovljiva svečanog umjetničkog čina, vertikale na kojoj se gradi ne samo glazbeno-scenska reproduktivna umjetnost nego i cijela kulturna osobitost jedne zemlje. Jedna je od najvećih i najkompletnijih glazbeno-scenskih ličnosti i najeminentnijih umjetnica hrvatske glazbe ...pročitajte cijeli tekst...
Bianka Dežman ostvarila je sedamdesetak uloga koloraturnog i lirskog soprana. Bila je iznimno šarmantna i muzikalna glazbeno-scenska umjetnica nevelika ali zvonka, pokretna, svijetlo obojena soprana, sigurnih visina i razrađene koloraturne tehnike, s istančanim osjećajem za stil, naglašenim smislom za interpretaciju i profinjenom kreativnošću ...pročitajte cijeli tekst...
Vera Grozaj bila je skromna i samozatajna umjetnica koja je najprikladniji izraz za svoje likove nalazila isključivo u samoj glazbi a time je postizala najsigurniju vezu s gledateljstvom koje ju je osobito cijenilo i voljelo, kao što ju je cijenila kritika, kako domaća, tako i inozemna koja ju je upoznala na gostovanjima ansambla zagrebačke Opere u inozemstvu 
Impozantna glasa, vrlo muzikalan i impresivna izraza, dobre dikcije, žive i uvjerljive glume, lijepa muževnog stasa, isprva tenor Ivan Francl izvrsno se snašao i u baritonskom repertoaru. S velikim je uspjehom tumačio izrazito dramske likove, ali i uloge s primjesom komike. Od 147 uloga koliko je ostvario u tenorskom i baritonskom repertoaru 46 je bilo velikih i glavnih ...pročitajte cijeli tekst...
Unatoč velikom broju uloga (njih četrdesetak) u operama Verdija, Wagnera, Mozarta i Straussa – likovi u Wagnerovim i Straussovim muzičkim dramama najuspjelija su ostvarenja Georgine von Milinković. Nastupala je na Salzburškim i Bayreuthskim svečanim igrama, gdje su je smatrali jednim od „stupova Igara“. Bila je dugogodišnja članica Bavarske državne opere i Bečke državne opere ...pročitajte cijeli tekst...
Prekrasna baršunasta glasa, izvanredne scenske pojave i neobične sugestivnosti, Ante Marušić ostvario je nezaboravne kreacije, poglavito herojskih likova. U povodu obilježavanja stogodišnjice zgrade HNK-a Split 1993. dodijeljeno mu je priznanje za trajan umjetnički doprinos HNK-u Split, a od 2003. nagrada za najbolje dostignuće u operi nosi njegovo ime ...pročitajte cijeli tekst...
Vrlo osoban, izražajan, vrlo izrađen, možda malo nazalan glas Marka Rothmüllera, njegovu sjajnu dikciju i snažan osjećaj za karakterizaciju lika može se slušati na nekoliko živih diskografskih izdanja. Svi svjetski operni priručnici uvrštavaju ga u najbolje baritone koji su nastupali na velikim pozornicama neposredno nakon Drugoga svjetskog rata ...pročitajte cijeli tekst...
Svojim savjesnim i požrtvovnim radom, kada je prema potrebi pjevao i po nekoliko večeri uzastopce najteže uloge, Žižak je stekao nepodijeljene simpatije splitske kazališne publike i Splićana uopće. Ostat će zapamćen kao dramski tenor iznimne snage, sjajan i bogat, ujednačenih, lakih i zvučnih visina, s velikim mogućnostima dramatskih akcenata ...pročitajte cijeli tekst...
U povodu debija u naslovnoj ulozi Grofice Marice kritičar je za Nadu Auer zapisao da „u njoj kipti pozorišna krv, iz nje izbija talenat." Umjetnica podatna glasa, profinjene muzikalnosti, izrazite sceničnosti i bujnog temperamenta Nada Auer usvajala je interpretirani lik u svoj njegovoj složenosti i cjelovitosti te ostvarila kreacije koje ostaju u sjećanju ...pročitajte cijeli tekst...
U svojoj dugoj karijeri Mario Gjuranec ostvario je više od trideset uloga i imao više od pet stotina koncertnih nastupa. Njegov je glas na početku karijere bio mladodramskog karaktera čistih svijetlih i zvučnih visina a s vremenom se razvio u dramski. Urođene muzikalnosti i neosporivog glazbenog temperamenta bio je uvjerljiv tumač niza velikih tenorskih likova ...pročitajte cijeli tekst...
Doprinos Josipa Gostiča hrvatskoj opernoj reprodukciji je neprocjenjiv, i ona je bez njega nezamisliva. Četvrt stoljeća njegova stalnog angažmana u zagrebačkoj Operi njezini su zvjezdani trenuci, a njegov je udio u tumačenju likova u operama hrvatskih skladatelja nemjerljiv i neponovljiv. Mogao je pjevati sve i uvijek je to činio na najbolji mogući način ...pročitajte cijeli tekst...
Zinka Milanov „zasigurno zaslužuje visoko mjesto u panteonu lirico-spinto soprana zbog svog blistavog tona, čistog legata i izvanrenog fraziranja. Prema iskrenosti, samopouzdanju ali najviše prema pažljivom gospodarenju svojim posebnim talentom bila je prava primadonna assoluta, čiji su najbolji nastupi izazivali ono posebno uzbuđenje, a to je dano samo najvećima.“ ...pročitajte cijeli tekst...
S četvrtim godištem publikacije završavamo popis pjevača koji su debitirali do 1945. godine, tj. do završetka Drugoga svjetskog rata, ili počeli opernu karijeru u Hrvatskoj do toga vremena. Nekolicina ih je debitirala izvan Hrvatske, počevši od Zinke Kunc Milanov, jedne od najvećih opernih umjetnica koje smo imali u svjetskim razmjerima